Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

  28.08.2020, 07:00h


Skradinski buk i Šibenik na čelu civilizacije: 125 godina od prve hidroelektrane na rijeci Krki

Dana 28. kolovoza 1895. godine pušten je u rad prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav u Hrvatskoj.

Tako je, već krajem 19. stoljeća, prije ostalih svjetskih metropola, Šibenik dobio električnu rasvjetu. Bio je to cjeloviti sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije višefazne izmjenične struje, koji se sastojao od hidroelektrane Krka na Skradinskom buku, dalekovoda od rijeke Krke do Šibenika i potrošača u Šibeniku.

Taj je događaj prije 125 godina mijenjao povijest čovječanstva, kao korak na putu koji je promijenio način života svih ljudi. Skradinski buk i Šibenik bili su tada na čelu civilizacije, a na Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ danas je da svijetu ovaj pothvat predstavi i valorizira svoju vrijednu kulturnopovijesnu baštinu, kojoj pripadaju i industrijski pogoni. U povodu 120. obljetnice puštanja u rad prve hidroelektrane na rijeci Krki, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ otvorila je izložbu o povijesti industrijske arhitekture na rijeci Krki. Izložba je, kao stalni postav, otvorena u vodenici na Skradinskom buku i posjetitelji je mogu razgledati, kao i ostatke same hidroelektrane.

Voda ima svoju energiju, koja nastaje njezinim padom i može se korisno upotrijebiti. Čovjek je to rano otkrio: ljudi su snagu vode koristili već u 6. tisućljeću prije Krista, za navodnjavanje u Mezopotamiji i starom Egiptu. U Indiji i starom Rimu snaga vode pokretala je vodenice i mlinove za žitarice. Tridesetih godina 19. st. u Americi se snaga vode koristila za promet teglenica kanalima, a s razvojem željezničkih pruga, ti su kanali modificirani u male hidrocentrale. Tih je godina istraživač James B. Francis konstruirao zatvorenu reakcijsku turbinu, kakva se i danas široko koristi. Snažne vode rijeke Krke čovjek je oduvijek želio pretvoriti u koristan rad. Nakon vodenica, koje su u ovim krajevima poznate još od antike, krajem 19. stoljeća vodena snaga Krke počela se upotrebljavati za prve industrijske pogone – hidroelektrane.

Duž toka rijeke Krke od 1895. do 1911. godine izgrađene su četiri hidroelektrane: HE Krka (1895.) i HE Jaruga na Skradinskom buku (1904.), HE na Roškom slapu (1911.) i HE Miljacka (1907.) na slapu Miljacka. U planu su bile još dvije hidroelektrane, na Skradinskom i na Bilušića buku, ali one nisu izgrađene. Od četiri hidroelektrane, tri i danas proizvode električnu energiju i dio su jedinstvenog elektrifikacijskog sustava Republike Hrvatske.

Hidroelektrana Krka puštena je u rad 28. kolovoza 1895. i te je večeri ostvaren prvi prijenos izmjenične struje na veću udaljenost u Hrvatskoj. Prema napisima u ondašnjim novinama, električna rasvjeta u Šibeniku je zasvijetlila oko 20 sati, a kako je bila pretežito postavljena na mjestima gdje su se nalazili petrolejski ferali, bile su osvijetljene skoro sve gradske ulice. Osim za javnu rasvjetu, električna energija proizvedena u hidroelektrani Krka ubrzo se počela koristiti za pogon mlinova, uljarica, tvornica tjestenine, a s vremenom su se priključili i drugi potrošači – kazalište, kavane, hoteli i prva domaćinstva.

Elektrana je bila vlasništvo tvrtke Šupuk i Meichsner – Prva ovlaštena električna centrala u Dalmaciji „Krka“. Hidroelektrana je prestala s radom 1913., a volumni protok od ,2 m³/s vode koje je ona koristila stavljeno je na raspolaganje obližnjoj HE Jaruga u vlasništvu SUFID-a, koja je puštena u rad 1904. godine.

Foto: Lucija i Rade Jug