Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  18.10.2019, 13:30h


Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća

Koji su to zagonetni jednostanični organizmi koji žive u gotovo svakom vodenom okolišu na Zemlji i zaslužni su za polovicu svjetske primarne proizvodnje? Riječ je o algama kremenjašicama ili dijatomejama, čije su stanice obavijene silicijevim dioksidom, glavnom komponentom stakla, koji, hidratiziran malom količinom vode, postane opalna kuća algama.

U sklopu projekta Dijatomeje rijeke Krke – od izvora do ušća, koji su zajedno proveli Hrvatsko botaničko društvo, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju, Institut Ruđer Bošković i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u protekle dvije godine obavljeno je istraživanje s ciljem prikupljanja dosadašnjih spoznaja te sistematiziranja i revidiranja popisa i rezultata uzorkovanja od izvora do ušća rijeke Krke. Glavni cilj bilo je dobivanje sustavnog popisa dijatomeja na području rijeke Krke, te izrada trajnih preparata u svrhu njihova pohranjivanja u Hrvatsku nacionalnu zbirku dijatomeja. Rezultati istraživanja predstavljeni su 18. listopada 2019. u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova „Civitas sacra“ u Šibeniku.

Jedan od naših dugoročnih ciljeva upravljanja jest očuvanje kakvoće vode rijeke Krke i procesa taloženja sedre. Ti su procesi jedinstveni i iznimno osjetljivi pa su zato ovakva istraživanja vrlo važna jer nam omogućavaju da upoznamo ono što je ljudskom oku nevidljivo, a ponekad presudno u održavanju biološke ravnoteže i raznolikosti. Ovaj projekt jedna je od aktivnosti predviđenih godišnjim programom kojim provodimo akcijske planove uspostavljene desetogodišnjim Planom upravljanja. Upravo su promišljanje, planiranje i odgovorno provođenje osnova za održivo upravljanje zaštićenim područjem“, kazala je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.

Na istraživanim lokalitetima u rijeci Krki zabilježeno je ukupno 276 svojti dijatomeja, s njihovim varijantama i formama, svrstanih u 69 rodova. Najzastupljenije vrste imaju sličnu frekvenciju pojavljivanja na istraživanim područjima, što ukazuje na to da su te vrste karakteristične za rijeku Krku. Najučestaliji rodovi u rijeci Krki jesu Navicula, Gomphonema i Cymbella.

„Ciljevi Hrvatskog botaničkog društva, utemeljenog 2002., jesu sudjelovanje njegovih članova u znanstvenim i stručnim projektima, osmišljavanje i provedba edukacijskih sadržaja te promicanje svih botaničkih disciplina u najširoj javnosti. Jedna od važnijih uloga Društva jest i poticanje istraživanja vezanih uz terenski rad i obogaćivanje različitih zbirki. Kao mala zemlja, ali s dugom tradicijom u istraživanju algi te u svijetu poznatim znanstvenicima – algolozima, rezultati projekta koji je proveden u NP „Krka“ dali su značajan doprinos u stjecanju spoznaja, a poglavito obogaćivanju Nacionale zbirke dijatomeja RH“, istaknuo je prof. dr. sc. Nenad Jasprica, predsjednik Hrvatskog botaničkog društva, nositelja projekta.

Prisutnost algi i mahovina važan je preduvjet za stvaranje sedre, posebice za njezin oblik. Vegetaciju obraštajnih algi na busenovima mahovina i nitastim algama i na kamenitim podlogama čine alge kremenjašice. Zbog svoje osjetljivosti i brzog odgovora na fizikalno-kemijske i biološke promjene u vodi, one su izvrsni biološki indikatori. Upravo su mikrostaništa kakva su prisutna na Krki hotspot raznolikosti slatkovodnih algi.

„Služba zaštite JU 'Nacionalni park Krka' provodi brojne projekte, kojima je cilj očuvati i zaštititi područje Parka, koristeći pritom nova znanja i metodologiju. Vodeni sustav osobito je osjetljiv pa se njemu posvećuje posebna pozornost. Izuzetno smo ponosni što ta istraživanja provodimo u suradnji sa znanstvenom zajednicom, na obostranu korist. Park rezultate implementira u aktivno provođenje zaštite, a znanstvenici u objavljivanje znanstvenih radova. I ovaj projekt rezultat je takve suradnje. Vrlo smo ponosni na zbirku dijatomeja rijeke Krke, koja je inicirala formiranje nacionalne zbirke“, istaknula je rukovoditeljica Odsjeka za zaštitu voda, sedrenih barijera i biološku raznolikost mr. sc. Gordana Goreta.

Dijatomeje ili alge kremenjašice jednostanični su autotrofni organizmi koje karakterizira silicificirana ljušturica zvana frustula. Čine i do 70 % ukupne autotrofne komponente u obraštajnim zajednicama, koje imaju važnu ulogu u fiksaciji ugljika. Možemo ih pronaći u gotovo svakom vodenom okolišu, a dominantan su oblik biljnog života u ekosustavima leda. S 12 000 opisanih vrsta, najbogatija su skupina algi: pretpostavlja se da bi broj vrsta mogao iznositi i 100 000. Dijatomeje stvaraju naslage, tzv. kremenu ili dijatomejsku zemlju. Koriste se kod monitoringa voda i monitoringa toksičnih i invazivnih vrsta, kod proučavanja klimatskih promjena, te specijacije i evolucije.

„Projekt Dijatomeje rijeke Krke predstavlja ishodišnu ideju i začetak Hrvatske nacionalne zbirke dijatomeja. Riječ je o kolekciji trajnih mikroskopskih preparata uzoraka dijatomeja sakupljenih na području Hrvatske, prvoj institucionalnoj zbirci alga kremenjašica u Hrvatskoj. Zbirka se nalazi u Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i za sada broji preko 6 000 preparata. Zbirka se kontinuirano nadopunjuje novim preparatima, što je najvažnije: tipskim materijalima novih vrsta za znanost pa oni više ne odlaze u druge europske zbirke, već ostaju u Hrvatskoj kao nacionalna vrijednost raznolikosti vrsta, što one izvorno i jesu“, rekla je voditeljica projekta, izv. prof. dr. sc. Marija Gligora Udovič.

U sklopu predstavljanja projekta postavljena je i izložba koju do 26. listopada 2019. možete pogledati u galeriji Sv. Nikole Tavelića na ulazu u Interpretacijski centar „Civitas sacra“.

Više informacija o dijatomejama pronađite u našem newsletteru.