Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  29.08.2020, 19:00h


Noć šišmiša: u 2020. šišmiši trebaju našu zaštitu više nego ikada

Međunarodna noć šišmiša obilježava se od 1997. pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša – EUROBATS, čija je članica i Hrvatska.

Manifestacijom Noć šišmiša, pod sloganom Dajmo više za šišmiše / I am a bat, not bad, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ već devet godina nastoji ukazati na biološku važnost jedinih letećih sisavaca i tako razbiti predrasude koje se vežu za šišmiše još otkad je irski pisac Bram Stocker 1897. objavio svoj čuveni horor-roman Drakula, o vampiru koji se može preobraziti u šišmiša. Međunarodna noć šišmiša obilježava se od 1997. pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša – EUROBATS, čija je članica i Hrvatska.

Ove godine Noć šišmiša ćemo obilježiti „naopako“ – po danu. Zbog epidemiološke situacije, umjesto cjelovečernje manifestacije u Skradinu, u petak, 4. rujna od 10 do 17 sati na Skradinskom buku postavit će se „Šišmiš punkt“ na kojem će se posjetitelje educirati o ovoj vrsti, a održat će se i stare radionice po novim pravilima socijalne udaljenosti.

I prije Stockerova romana šišmiši su imali zastrašujuću ulogu u legendama, bajkama i narodnim pričama, što je stvorilo brojne predrasude prema njima. Njihova su krila neizostavan sastojak čarobnih napitaka, a neutemeljene pretpostavke da šišmiši piju krv i zapetljavaju se ljudima u kosu dovele su do toga da ljudi uništavaju njihova staništa pa su šišmiši danas jedna od najugroženijih životinjskih skupina u svijetu. Nažalost, ove godine šišmiši su dodatno stigmatizirani kao prvi prijenosnik COVID-19 infekcije na čovjeka.

Šišmiši su važan dio svjetskih ekosustava i pokazatelj zdravog okoliša. Važnost šišmiša u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca i oprašivanju i širenju sjemenki biljaka. Neke su se tropske biljke tijekom evolucije prilagodile tomu da ih oprašuju isključivo šišmiši pa su oni direktno odgovorni za opstanak tropskih prašuma.

Ovdje možete pogledati video koji se nalazi na službenim stranicama EUROBATS-a. Upravo su Konvencija o migratornim vrstama CMS, Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša EUROBATS i Sporazum o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica AEWA o šišmišima i COVID-19 bolesti uputili zajednički dopis koji ukazuje na to da šišmiši ne prenose COVID-19, već se bolest prenosi s čovjeka na čovjeka. Također, ne postoje dokazi da se virus SARS-COV-2 inicijalno prenio direktno sa šišmiša na čovjeka. I dalje se provode znanstvena istraživanja kako bi se utvrdilo od kojeg izvora i uz koje posrednike je virus prešao na čovjeka. Povod za ovu reakciju s međunarodne razine je žalosna činjenica da se u nekim dijelovima svijeta događa ubijanje šišmiša, kao neopravdana mjera za suzbijanje epidemije.

Šišmiši su, unatoč svojoj pozitivnoj ulozi u prirodi, izuzetno ugrožena skupina životinja. Zbog gubitka staništa, krčenja šuma, intenzivne poljoprivrede, devastiranih prirodnih zaklona, razvoja turizma, rušenja starih kuća, regulacije vodotoka i isušivanja mirnih vodenih staništa, u posljednjih pedeset godina od ukupnog broja svojti šišmiša izumrlo ih je 20 a 25 % je ugroženo. U Hrvatskoj živi 35 svojti šišmiša. U Nacionalnom parku „Krka“ zabilježeno ih je sedamnaest, što je 48,6 % ukupnog broja šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj.