Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  08.11.2018, 09:49h


Četvrta međunarodna konferencija Parkova Dinarida: suradnja s lokalnom zajednicom

Razvoj zaštićenih područja kroz proaktivno uključivanje lokalnih zajednica u procese upravljanja iz oblasti zaštite prirode, edukacije i turizma tema je četvrte Međunarodne konferencije Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida, koja je od 6. do 9. studenoga održana u Budvi u Crnoj Gori.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predstavila se u panel-raspravi s još dva zaštićena područja: NP „Una“ i Škocjanskim jamama, kako bi kroz konstruktivan razgovor prenijela iskustvo u proaktivnom odnosu s lokalnom zajednicom u procesu upravljanja zaštićenim područjima i uputila jasnu poruku o obostranoj koristi od takva pristupa. Pored toga, članovi mreže na konferenciji su mogli više o europskim fondovima kao jednom od najvažnijih instrumenata za sufinanciranje projekata unaprjeđenja zaštićenih područja.

Upravo je ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić sudionicima predstavio iskustva Republike Hrvatske u financiranju zaštite prirode iz fondova Europske Unije. Osim primjera Nacionalnog parka „Krka“, koji uz pomoć sredstava EU-a provodi dva velika infrastrukturna projekta, Šakić je ukratko predstavio i projekte nacionalnih parkova „Brijuni“, „Kornati“, „Mljet“, „Paklenica“ i „Risnjak“ i parkova prirode „Biokovo“, „Kopački rit“, „Lastovsko otočje“, „Lonjsko polje“, „Medvednica“, „Papuk“, „Telašćica“, „Učka“, „Velebit“, „Vransko jezero“ i „Žumberak – Samoborsko gorje“.

U okviru poziva 6c2 „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske“ provodi se dvadeset projekata ukupne vrijednosti (bespovratnih sredstava) 738.855.783,42 kn (oko 98.500.000 EUR). Svi projekti imaju naglašenu edukativno-interpretativnu funkciju i osiguranu održivost turističkog korištenja kroz izradu planova upravljanja posjetiteljima. Šakić se također osvrnuo i na NIP i PARCS projekte koji su doprinijeli jačanju povezanosti svih nacionalnih i parkova prirode u Hrvatskoj, osnaživanju brenda zaštićenih područja i jačanju komunikacije s lokalnom zajednicom.

Projekte koje JU „Nacionalni park Krka“ provodi u suradnji s lokalnom zajednicom predstavio je stručni voditelj JU „NP Krka“ dr. sc. Drago Marguš, istaknuvši pritom projekte zaštite prirodne baštine, poput obnove kamenjarskih pašnjaka, i infrastrukturnih ulaganja u cilju razvoja lokalnog gospodarstva, posebno na srednjem i gornjem toku Krke i u područjima pretežno ruralne orijentacije. Edukativne radionice i susreti s lokalnim stanovništvom također su mjesta otvorene komunikacije na kojima se kontinuirano raspravlja o zajedničkim temama i predlažu rješenja za obostranu dobrobit. Taj vid unaprjeđenja suradnje doprinosi očuvanju stoljetne baštine i promociji tradicijske proizvodnje autohtonih i ekoloških proizvoda. Kroz programe manifestacije Krkino kulturno ljeto NP „Krka“ doprinosi društvenom razvoju lokalne sredine i, kroz neformalno druženje, jača suradnju s lokalnim dionicima. Na zajedničkom panelu boje Šibensko-kninske županije branili su, uz Marguša, i predstavnici Eko-udruge „Krka“ Knin i turističke agencije Šibenik Plus.

Jedna od značajnijih tema konferencije bila je uključenost lokalne zajednice u procese odlučivanja vezane za zaštićena područja. Naime, WWF (World Wildlife Fund – Svjetski fond za prirodu) Adria napravio je tijekom 2017. procjenu uključenosti zajednice u rad zaštićenih područja u članicama WWF Adria mreže. Održane su pojedinačne radionice s parkovima članovima, koje su rezultirale smjernicama za jačanje suradnje zaštićenih područja s lokalnim zajednicama. Ispitivanje dionika uključivalo je sedam tema: donošenje odluka i utjecaj na donošenje odluka, planove upravljanja, komunikaciju, edukaciju, društveni razvoj, ekonomski razvoj i ravnopravnost i mogućnosti razvoja. Članovi tima koji je proveo istraživanje bili su iz svih osam država Parkova Dinarida a istraživanje je provedeno u 66 zaštićenih područja, što predstavlja gotovo 80 % zaštićenih područja Dinarskoga luka.

Istraživanje u zaštićenim područjima Republike Hrvatske pokazalo je vrlo dobru razinu društvenog razvoja lokalne zajednice i zadovoljstvo edukacijom i komunikacijom između parkova i lokalne zajednice. Rezultati su također pokazali da postoji želja lokalne zajednice da bude više uključena u donošenje odluka vezanih za održivi razvoj, da sudjeluje u kreiranju planova upravljanja, u ekonomskom razvoju i stvaranju jednakih mogućnosti za sve dionike. Na raspravi o rezultatima tog istraživanja, na kojoj su bili i predstavnici lokalne zajednice, zaključeno je da treba jačati zajedništvo i međusobno uvažavanje prilikom donošenja planova i mjera održivog upravljanja i gospodarskog razvoja.

WWF surađuje sa zaštićenim područjima Dinarskoga luka dulje od deset godina. Sve to vrijeme intenzivno se radilo na aktivnostima prekogranične suradnje, jačanju ruralnih područja, uspostavi javno-privatnog partnerstva i razvijanju Natura 2000 mreže. Istovremeno su postavljeni temelji projekta Parkova Dinarida u cilju jačanja i razvijanja mreže, proširenja mogućnosti i brendiranja. Uz jaku potporu Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije i Republike Hrvatske, mreža Parkova Dinarida danas broji devedeset zaštićenih područja, ujedinjenih s istim ciljem, zaštitom prirode i okoliša. Danas WWF Adria usko surađuje s Parkovima Dinarida posebno na jačanju komunikacije i suradnje između zaštićenih područja i lokalne zajednice, kao i na promociji održivog razvoja u zajedničkom stvaranju ugodnijeg mjesta za život.