Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  23.07.2021, 13:22h


NP „Krka“ planira se prijaviti za uvrštenje na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a

 

Aktivnosti u nacionalnim parkovima ograničavaju se radi dugoročne održivosti posjećivanja s ciljem očuvanja prirode i unapređenja gospodarskih prilika za buduće generacije.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ održala je još jedan sastanak s predstavnicima lokalne zajednice na temu Pravilnika o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“, kojim je, s ciljem zaštite sedre, početkom ove godine ograničeno kupanje na području Parka. Primarno se to odnosi na područje Skradinskog buka, najdužeg slapa na rijeci Krki, jedne od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske, koju tvore sedrene barijere, otoci i jezera. Sedam sedrenih slapova temeljni je prirodni fenomen rijeke Krke i jedan od glavnih razloga zbog kojega je to područje, od oko 14 200 ha, 1985. godine proglašeno nacionalnim parkom. Kupanje je i dalje dopušteno na lokalitetima Stinice i Pisak na Visovačkom jezeru te nizvodno od Roškog slapa na točno određenom mjestu.

Sedra je vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari pa je, zbog mogućeg utjecaja kupača, struka na stalnom oprezu. Glavni je cilj svih aktivnosti koje poduzimamo prevencija bilo kakve štete koja bi mogla nastati na ekosustavu. I tu kompromisa ne može biti jer planiramo Nacionalni park 'Krka' prijaviti za uvrštenje na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Zaštićeni hrvatski biser prirode, Skradinski buk, moramo sačuvati od daljnje degradacije te omogućiti ponovnu uspostavu prirodnih ciklusa, kako bismo osigurali obnovu i rast sedrene barijere“, istaknula je Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

Po očuvanoj prirodi Hrvatska je, naime, među najbogatijim zemljama Europe, a zaštićena priroda jedan je od naših najjačih brendova. To potvrđuje i činjenica da je trećina teritorija Hrvatske dio najveće svjetske mreže zaštićenih područja – europske ekološke mreže Natura 2000, a osam nacionalnih parkova i dvanaest parkova prirode prepoznato je na turističkoj karti svijeta. Zato ih treba čuvati i njima održivo upravljati, kako bi u tom bogatstvu mogli uživati ne samo mi, nego i buduće generacije.

Za nacionalne parkove u Hrvatskoj propisano je čak pedeset sedam različitih ograničenja, među kojima su vađenje i uništavanje sedre, do kojih može doći i zbog ljudskih aktivnosti kao što su kupanje i ribolov. Naime, nastajanje sedre dinamičan je proces međusobnog djelovanja fizikalnih i kemijskih činilaca i vodenih organizama koji se odvija u vodi s velikom koncentracijom otopljena kalcijeva bikarbonata. Veći dio sedre na Krkinim slapovima mlađi je od 10 000 godina, međutim na pojedinim dijelovima toka može se naći i „fosilna sedra“ stara oko 125 000 godina. Navedena ograničenja uvedena su s ciljem dugoročnog očuvanja okoliša, prirode i bioraznolikosti te uspostave učinkovita upravljanja, s naglaskom na održivi razvoj u parkovima.

Tako su, primjerice, u Nacionalnom parku „Plitvička jezera“, koji je također prepoznat po svojim sedrenim barijerama, kupanje i ribolov zabranjeni još 1996. godine, a Park od tada bilježi kontinuirani porast broja posjetitelja. Upravo je proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, dio jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog koje su Plitvička jezera uvrštena na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Kada je riječ o NP „Krka“, u procesu je izrada novog desetogodišnjeg plana upravljanja, koji će podrazumijevati i pripremu i prijavu za uvrštenje Parka na UNESCO-vu listu.

Zabrana ribolova temelji se na dvama zakonima kojima je propisano da se vode nacionalnih parkova ne smatraju ribolovnim vodama. Upravo endemične i rijetke slatkovodne ribe uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik od najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. Stoga je JU „NP Krka“ pokrenula projekt „Rasprostranjenost i stanje populacija ciljanih vrsta slatkovodnih riba NP 'Krka'“, koji predviđa primjenu specifičnih mjera za očuvanje vrsta, a uključuje i indikatore uspješnosti implementacije tih mjera. Osim toga, izrađen je i Protokol za izlov invazivnih vrsta riba koje prijete autohtonim riječnim endemima, pa je krajem lipnja lokalnom stanovništvu dopušten selektivni izlov štuke, s ciljem očuvanja prirode, bioraznolikosti i autohtonih i endemskih vrsta. Projekt će se nastaviti edukacijama na temu nadzora veličine populacije invazivnih vrsta i metoda njihove trajne redukcije, kao i proširenjem broja invazivnih vrsta za koje će biti dopušten selektivni izlov.

Na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici mjesnih odbora i lokalnog stanovništva, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković, član Županijske skupštine Šibensko-kninske županije i član Upravnog vijeća JU „NP Krka“ Nediljko Dujić i ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica selektivni ribolov potvrđen je kao zajednički interes. Ribolov na invazivne vrste ostaje otvoren za sve zainteresirane, s tim da su dužni pratiti stanje ulova, a prijave se podnose Upravi Parka u Šibeniku ili izravno glavnom čuvaru JU „NP Krka“.

Jedna od tema bila je i gradnja odnosno zahvati u prostoru nacionalnog parka. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode procedura je vrlo jasna a u Parku se potiče očuvanje baštine i tradicijskog graditeljstva. Trenutno je u tijeku izrada novog Prostornog plana NP „Krka“ a nositelj izrade je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i prostornog planiranja. Svi zainteresirani stanovnici mogu sudjelovati u javnoj raspravi kako bi na vrijeme iznijeli svoje argumente. Sljedeći sastanak s lokalnom zajednicom održat će se u prisustvu predstavnika ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ukoliko lokalno stanovništvo na isti pristane.

Ono u čemu se od prvog dana slažemo jest to da nam je Krka mati i da je nećemo dati, a sve aktivnosti koje poduzimamo usmjerene su prije svega na njezino dugoročno očuvanje, od čega najviše koristi ima i imat će upravo lokalna zajednica“, zaključila je Slavica.